Featured Posts

Ljudsko prevođenje vs strojno prevođenje - iz perspektive prevoditelja

Ljudsko prevođenje vs strojno prevođenje nezaobilazna je tema prevoditeljskih blogova pružatelja prevoditeljskih usluga, koji većinom ističu argumente za ili protiv jednog ili drugog oblika prevođenja, pragmatično zaključujući da su prednosti strojnog prevođenja velika brzina i smanjenje troškova prijevoda, ali da ljudsko prevođenje ostaje nezamjenjivo zbog kvalitete finalnog proizvoda koju nijedan stroj nikada neće moći dostići, posebno kada je riječ o prijevodu zahtjevnijih stručnih tekstova.

Na tržištu se istodobno nude različite razine kvalitete i cijene prijevoda "prilagođene potrebama i mogućnostima naručitelja" - od jeftinih prijevoda, prijevoda za internu uporabu i prijevoda manje iskusnih prevoditelja (junior translators) do visokokvalitetnih, stručnih prijevoda, prijevoda iskusnih prevoditelja i stručnih redaktora (senior translators/revisers) i prijevoda koje su pregledala "tri para očiju" sukladno najvišim standardima kvalitete koje moraju osigurati certificirani pružatelji prevoditeljskih usluga. U ovisnosti od svoje poslovne politike, neke prevoditeljske agencije zahtijevaju od freelance prevoditelja uređivanje "prijevoda" iz Google Prevoditelja ili nekog drugog alata za strojno prevođenje dok im druge zabranjuju bilo kakvu uporabu takvih alata; jedni očekuju od njih gotov proizvod koji će samo proslijediti naručitelju, drugi njihov prijevod daju na pregled iskusnijem prevoditelju ili izvornom govorniku; jedni traže od njih poznavanje Microsoft Office paketa, drugi inzistiraju na uporabi Tradosa, Transita ili nekog drugog alata za strojno potpomognuto ljudsko prevođenje.

Suočeni s promjenama koje alati za strojno prevođenje i alati za strojno potpomognuto ljudsko prevođenje neizbježno unose u njihov posao i u njihov život, prevoditelji osjećaju sve veću nesigurnost i zabrinutost za budućnost svoje profesije.


Zabrinutost da će strojno prevođenje vremenom učiniti suvišnim ljudsko prevođenje


Stručnjaci će ih pokušati razuvjeriti tvrdnjama da je čovjek ključni i nezamjenjiv akter u vrlo kompleksnom procesu prevođenja te da strojno prevođenje ne predstavlja prijetnju budućnosti prevoditeljskog posla jer nema prevođenja bez čovjeka, pa makar on bio sveden na ulogu post-editora strojnih prijevoda. Sa stajališta znanosti o prevođenju, lingvističkih i kognitivnih znanosti, te su tvrdnje točne. Potrebe za prevođenjem i kompetentnim prevoditeljima sve su veće, a tekstovi koje treba prevesti sve zahtjevniji u pogledu uporabe stručne terminologije, tako da nema mjesta strahu da će strojno prevođenje svojom kvalitetom ikada dostići ljudsko prevođenje.

Međutim, nema sumnje da strojno prevođenje, a posebno dostupnost besplatnih alata za strojno prevođenje, itekako utječe na cijenu, a dugoročno i na kvalitetu ljudskog prevođenja. Naime, alati za strojno prevođenje stvaraju i kod naručitelja, ali i kod samih prevoditelja koji se tim alatima služe, potpuno pogrešnu predodžbu o tome koliko je vremena, znanja i dodatnih terminoloških istraživanja potrebno za (kvalitetno) ljudsko prevođenje određenog teksta.

S jedne strane, naručitelji upoznati s mogućnostima (brzinom i lakoćom rada) alata za strojno prevođenje očekivat će od prevoditelja samo dorađivanje "prijevoda" koje ti alati "izbacuju" bilo na način da mu sami takve "prijevode" iz GP (Google Prevoditelja) pošalju na "lekturu" bilo da od njega traže da sam "ubaci" tekst koji treba prevesti u GP i malo ga dotjera. I u jednom i u drugom slučaju ponudit će prevoditelju za traženu uslugu iznos za koji će ovaj s pravom pomisliti da i ne zaslužuje više od Google Prevoditelja.

S druge strane, kada se jednom naviknu na brzinu i lakoću rada ovog alata za strojno prevođenje, prevoditelji koji, u relativno kratkim vremenskih rokovima, preuređuju "prijevode" iz GP, teško da će ikada više imati strpljenja za sate i sate terminoloških istraživanja koja zahtijevaju složeniji pravni, medicinski ili tehnički tekstovi, a ovo skraćivanje vremena koje je potrebno uložiti u dobar prijevod neminovno će dovesti do pada kvalitete njihovog finalnog proizvoda.

Dakle, iako ne predstavlja prijetnju za budućnost prevoditeljskog posla u smislu rastuće potrebe za ljudskim prevođenjem, strojno prevođenje ipak indirektno utječe na taj posao konstantnim smanjivanjem cijene i kvalitete finalnog proizvoda, a dugoročno i intencijom (čije ostvarenje ovisi o samim prevoditeljima) svođenja prevoditeljskog posla na ništa manje zahtjevan ali puno slabije plaćen posao post-editora strojnih prijevoda.


Ostavimo međutim po strani ove dugoročne (pa samim tim i nezahvalne) prognoze i osvrnimo se nakratko na dvije potpuno suprotne tendencije koje su danas prisutne u ovoj oblasti u svakodnevnom radu velikog broja prevoditelja.


Nekritička uporaba besplatnih alata za strojno prevođenje


S jedne strane, kod manje iskusnih prevoditelja i prevoditelja koji nemaju dovoljne jezične kompetencije na nekom stranom jeziku može se zapaziti povjerenje u besplatne prijevodne alate i sklonost ka njihovoj nekritičkoj uporabi.

Jedan od razloga je svakako dostupnost ovih alata, što ih čini privlačnim prevoditeljima na početku karijere, jer ne zahtijevaju nikakva dodatna ulaganja. Drugi razlog je u lošoj informiranosti. Naime, postoji dosta rasprostranjeno mišljenje da je Google Prevoditelj "alat kao i svaki drugi" i da nema razloga ne rabiti ga jer su prijevodi koje nudi prihvatljivi, zahtijevaju manje dorade i štede vrijeme. Međutim, pri tome se zaboravlja naglasiti da se tu radi uglavnom o prijevodima manje zahtjevnih tekstova. Na žalost, prevoditelji se najčešće oslanjaju na GP upravo u trenutku kada bi trebali biti najoprezniji, odnosno pri prevođenju najsloženijih odlomaka, čiji smisao ili ne razumiju u potpunosti ili ih nisu u stanju samostalno prevesti.

Upravo u takvim situacijama, kada je potrebno prevesti neki kompleksniji tekst u kojem se koristi stručna terminologija, GP je najbolje potpuno izbjegavati, jer su prijevodi koje nudi neupotrebljivi i nerazumljivi, što mogu ilustrirati i sljedeći primjeri (1) i (2):


(1)


EN [T]he maxim was held to have been infringed in Ferguson v. Mahon (1839), in which] the Court found that as the defendant showed that he had never been served, nor had at any time notice of any process at the suit of the plaintiff, it had been obtained ‘behind the back of the Defendant.’ Though it was urged on the Court in that instance that the judgment of the English Court was to be respected as long as it stood unreversed, the Court found that ‘when it appears, as here, that the defendant has never had notice of the proceeding, or been before the Court it is impossible for us to allow the judgment to be made the foundation of an action in this country.’


HR Načelo je povrijeđeno u predmetu Ferguson protiv Mahona (iz 1839. godine), u kojem] je Sud utvrdio, kao što je tuženik dokazao da mu tužba nikada nije bila uručena niti je u bilo kojem trenutku obaviješten o bilo kojem postupku povodom tužiteljeve tužbe te kako je ona pribavljena „iza tuženikovih leđa”. Iako se od suda na ovoj instanci tražilo da se presuda engleskog suda mora poštovati sve dok se ista ne preinači, sud je ovo utvrdio „kad se pojavi, kao što je to ovdje, kako tuženik nikada nije obaviješten o postupku ili prethodno nije bio pred sudom, za nas je nemoguće dopustiti da presuda bude temelj sudskog postupka u ovoj zemlji”.


GP Smatra se da je maksimum bio povrijeđen u Ferguson v. Mahon (1839), u kojemu je Sud utvrdio kako je kao okrivljenik pokazao da nikada nije bio služen niti je u bilo kojem trenutku primijetio bilo koji proces u tužbi Tužitelja je dobiveno "iza leđa optuženika". Iako je u tom slučaju pozvano Sudu da je presudu engleskoga suda trebalo poštivati ​​sve dok ne bude nepromijenjeno, Sud je utvrdio da je " Kad se ovdje, kao i ovdje, čini da optuženi nikad nije primijetio postupak ili je pred Sudom nemoguće dopustiti da se presuda temelji na tužbi u toj zemlji. "


(2)


FR Les juges du fond ont, pour leur part, essentiellement retenu la conception française du service public et le caractère ostentatoire du voile pour considérer qu’il n’était pas porté une atteinte excessive à la liberté religieuse de la requérante. Ainsi, si le port d’un signe religieux par la requérante a constitué un manquement fautif à son devoir de neutralité, l’impact de cette tenue dans l’exercice de ses fonctions a été pris en compte pour évaluer la gravité de cette faute et décider de ne pas renouveler son contrat.


HR Sa svoje strane, suci koji su odlučivali o osnovanosti zahtjeva, u osnovi su prihvatili francusko shvaćanje javne službe i vidljivo obilježje vela, kako bi prosudili da nije počinjena nerazmjerna šteta vjerskoj slobodi podnositeljice. Stoga, ako je podnositeljičino nošenje vjerskog znaka predstavljalo neispunjenje njezine obveze na neutralnost, posljedica tog nošenja na obavljanje njezine službene dužnosti uzeta je u obzir kako bi se ocijenila težina te pogreške i donijela odluka da joj se ne produlji ugovor.


GP Suci su suštinski zadržali francuski stav o javnoj službi i raskošnoj prirodi zavjese, s obzirom da ne postoji nepoželjno miješanje u vjersku slobodu podnositelja zahtjeva. Dakle, ako je podnositelj zahtjeva nosio vjerski znak predstavlja povredu svoje dužnosti neutralnosti, utjecaj tog ponašanja na obavljanje njegovih dužnosti bio je uzeti u obzir pri procjeni težine te krivnje i Odlučite se ne obnoviti ugovor.


Otpor prema uporabi alata za strojno potpomognuto ljudsko prevođenje


S druge strane, i manje iskusni prevoditelji koji se koriste besplatnim alatima za strojno prevođenje i iskusniji prevoditelji koji se njima ne koriste, pružaju otpor prema uporabi alata za strojno potpomognuto ljudsko prevođenje, kao što su Transit NXT ili Trados.

Jedan od razloga je svakako cijena ovih alata, koja za većinu početnika predstavlja nepremostivu prepreku za njihovu nabavku (za razliku od alata za strojno prevođenje koji su besplatni).

Drugi razlog je potreba za stjecanjem dodatnih kompetencija koje uporaba ovih alata podrazumijeva, na što jedan broj prevoditelja, posebno onih iskusnijih, jednostavno nije spreman, smatrajući da je novi način rada primjereniji mlađim kolegama.

Treći je razlog što uporaba ovih alata zapravo dodatno usporava (bar u početku, dok se prevoditelj ne navikne na njih) proces ljudskog prevođenja u odnosu na rad u Wordu, istodobno snižavajući cijenu prevoditeljskih usluga. Prevoditeljske agencije, naime, ne obračunavaju ponavljanja segmenata, tako da je obračun po riječi prevedenog teksta u Tradosu za prevoditelja nepovoljniji od obračuna po kartici prijevoda istog teksta u Wordu. Osim toga, segmente koji se prema obračunu Tradosa djelomično poklapaju, najčešće je potrebno u cijelosti prevesti iako je cijena njihova prijevoda umanjena za određeni iznos u odnosu na cijenu prijevoda novih segmenata teksta.

Budući da sami prevoditelji ne vide (bar ne u početku) neku direktnu korist od alata za strojno potpomognuto ljudsko prevođenje, njihov otpor je donekle razumljiv. Međutim, taj bi otpor ipak trebalo prevladati i nastojati ići u korak s vremenom, odnosno biti konkurentan na tržištu rada. Jer vladanje ovim alatima znači ne samo lakše dolaženje do posla i uspostavljanje suradnje s naručiteljima i prevoditeljskim agencijama, već i bolju organizaciju rada, lakše i brže obavljanje svakodnevnih zadataka, posebno kod većih projekata gdje u punoj mjeri dolaze do izražaja prednosti uporabe ovih alata (prijevodne memorije, lakše upravljanje terminologijom, veća preglednost, itd.). Može se slobodno reći da u današnje vrijeme uporaba alata za strojno potpomognuto ljudsko prevođenje predstavlja stvar informatičke pismenosti prevoditelja, nešto što se samo po sebi podrazumijeva i bez čega je prevoditeljski posao postao nezamisliv.


Nužnost stalnog razvijanja prevoditeljskih kompetencija


Na kraju, možemo zaključiti da je spremnost na stalno usavršavanje i stjecanje dodatnih kompetencija, uključujući i razvijanje kritičkog stava prema besplatnim alatima za strojno prevođenje te osposobljavanje za uporabu alata za strojno potpomognuto ljudsko prevođenje, conditio sine que non uspješnog bavljenja prevoditeljskim poslom. Jer, iako je budućnost ljudskog prevođenja neupitna, zahtjevi koji se postavljaju pred prevoditelje sve su veći, a potrebne kompetencije za uspješno bavljenje prevoditeljskim poslom sve brojnije.

© TRADUCTA obrt za prevođenje i intelektualne usluge

Zanimljivi linkovi:

Pseudo Translator – Negligence or Fraud?

Traduction: un jour de fête propice à la réflexion

WIPO’s free AI-based translation tool for patent documents now 'trained' in ten languages Four Ways the Translator Role Will Change

DeepL schools other online translators with clever machine learning

Test comparatif 12 outils gratuits de traduction en ligne

Recent Posts
Archive
Search By Tags
Follow Us
  • Facebook Basic Square
  • Twitter Basic Square
  • Google+ Basic Square

TRADUCTA, obrt za prevođenje

i intelektualne usluge

Vl. Željko Kučinić

Oskorušno 19, 20242 Oskorušno na Pelješcu,

Hrvatska

traducta.hr@gmail.com

Tel./faks: +385 20 742 128

Mob.: +385 98 19 23 842,

98 95 88 121,  98 22 99 85

  • Instagram Social Icon
  • Facebook Social Icon
  • Twitter Social Icon
  • Google+ Social Icon
  • Google Places Social Icon
  • LinkedIn Social Icon

© 2014 by TRADUCTA obrt za prevođenje i intelektualne usluge. Proudly created with Wix.com

NKD 7430 prevoditeljske djelatnosti

NKD 7490 ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti